Analiza podataka, mere disperzije
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 21 | Nivo: Fakultet za informatiku i informacione tehnologije

KRATAK ISTORIJAT STATISTIČKE ANALIZE
Počeci statističke analize datiraju nekoliko vekova pre naše ere. Prva poznata prebrojavanja sprovedena su u Kini oko 4 000 godina pre nove ere i u Egiptu oko 3 000 godina pre nove ere, dok su prvi organizovani popisi vršeni u starom veku u Rimskoj republici. U srednjem veku vršeni su uglavnom popisi zemljišta i stoke i u nekim evropskim zemljama registri rođenih, umrlih i venčanih lica.
Počeci statistike kao naučne discipline skoro istovremeno datiraju od XVII veka u Nemačkoj i Engleskoj. Početkom XIX veka dolazi do naglog razvoja statističkih teorija, najviše zahvaljujući razvoju teorije verovatnoće i složenijih matematičkih analiza.
Vrtoglavi razvoj sistema elektronskih računara u drugj polovini XX veka, inicirao je ogroman skok u aspektu primene statističkih metoda u gotovo svim analizama bilo kojih masovnih pojava.
U današnje vreme statistika predstavlja simbiozu sledećih komponenti:
Deskriptivna satistika koja se bavi prikupljanjem, obradom i prezentiranjem već postojećih podataka,
Statistčka analiza koja predstavlja skup statističkih metoda pomoću kojih se vrši kvantivna analiza međusobnih odnosa između pojava koje imaju masovni karakter i pomoću kojih se donose određeni zaključci i definišu zakonitosti ponašanja na osnovu posmatranih pojava,
Statistička teorija koja pronalaza nove statističke metode i usavršava već postojeće.
Predmet statističkog istraživanja
Statistika istažuje pojave koje su po svojoj prirodi varijabilne, koje imaju masovni karakter i čije ponačanje u masi, na našem noviou intelektualng razvoja, nije unapred određeno egzaktnim uzročno posledičnim zakonitostima. Posmatranjem i analiziranjem pojava na velikom broju tih slučajeva, statistika donosi određene zaključke o masovnom po našanju tih pojava.
Statistički skup (populacija osnovni skup)
Skup svih elemenata na kojima se dređena pojava statistički posmatra zove se statistički skup (populacija, osnovni skup). Pojedinačni elementi iz kojih se statistički skup sastoji zovi se elementi statističkog skupa (statističke jedinice).
Definisajne statističkog skupa u svakom slučaju zavisi od prirodne pojave koja se želi statistički analizirati, od cilja istaživanja i do raspoloživih mogućnosti posmatranja, ali se uvek mora voditi računa o tome da statistički skup bude relativno homogen, odnosno da elementi statističkog skupa imaju bar jednu zajedničku osobinu. Što elemnti statističkog skupa imaju više zajedničkih osobina, to je statistički skup homogeniji. Takođe prilikom definisanja statističkog skupa, mora se voditi računa o tome da elementi skupa budu istovrsni, ali naravno ne i istovetni. Broj članova populacije obeležava sa N.
Uzorak
Uglavnom je nemoguće,a mahom je uvek ekonomkso-prostorno-vremenski neopravdano, vršiti statističku analizu na čitavom statističkom skupu. Zbog toga se vrlo često iz čitavog statističkog skupa vrši odabir nekoh elemenata skupa (uzorkovanje skupa) na kojima se provodi dalja statistička analiza, koja rezultira obrađenim kvantitativnim zaključcima koji važe za čitav statistički skup.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]